Leita ķ fréttum mbl.is

Bloggfęrslur mįnašarins, nóvember 2010

Hugmyndir ķ tuttugu og nķu lišum um nżja stjórnarskrį fyrir lżšveldiš Ķsland.

Hér eru hugmyndir mķnar ķ tuttugu og nķu lišum um nżja stjórnarskrį fyrir lżšveldiš Ķsland. 

 

1. Góš stjórnarskrį žarf aš endurspegla žau grunngildi sem viš viljum lifa eftir hér į landi. Okkar stjórnarskrį žarf aš efla lżšręši og gefa okkur skķra stjórnskipan sem endurvekur trś Ķslendinga į žjóšskipaninni. Hśn žarf aš vera fyrir alla landsmenn.

 

2. Hśn žarf aš vera į ešlilegu og einföldu mįli sem allir skilja. 100-150 stuttar greinar sem rśmast į 10 til 20 blašsķšum.

 

3. Stjórnarskrįrvinnan į ekki aš vera įtakavöllur um žaš hvort Ķsland gangi ķ Evrópusambandiš eša ekki. Ég biš kjósendur aš snišganga žį sem vilja gera stjórnarskįr vinnuna aš slķku mįli. Žessi mįl verša tekin fyrir į öšrum vettvangi, meš žjóšaratkvęši og ašeins žannig nęst sįtt um mįliš.

 

4. Viš žurfum ramma sem stušlar aš sįtt milli manna svo žeir geti žroskast og lįtiš drauma sķna rętast: Menntaš sig, unniš og séš fyrir sér, fjölgaš sér og fundiš merkinu ķ lķfi sķnu.

Ręktaš sķna lķfsskošun eša trś og fundiš fyrir öryggi. Stjórnarskrįin leggur žennan grunn.

 

5. Rķkisvaldiš žarf ešlilegar skoršur og skipulag žess žarf aš vera skiljanlegt venjulegum borgara.

Ég kem meš hugmyndir og śtfęrslur hér aš nešan.  

 

6.  Nż stjórnarskrį žarf aš byggja į hefšinni. Žeirri stjórnmįlahefš sem viš žegar höfum en snķša žarf af vankanta og herša į vissum hlutum sem sįtt nęst um. Žaš er ekki skynsamlegt aš rķfa allt upp meš rótum śr žeirri stjórnarkrį sem fyrir er.

 

7. Hśn mį ekki vera śtópķsk eša tęknileg, ögrandi eša öfgafull jafnvel žó žaš kunni aš vera freistandi fyrir suma hópa aš vinna aš žvķ.

 

8. Stjórnarskrįin mį ekki festa einhvern hóp samfélagsins ķ skoršum sem annar hópur įkvešur.

 

9. Hafa ķ skrįnni įkvęši, sem treysta ašskilnaš löggjafarvalds, framkvęmdavalds og dómsvalds. 

 

10. Rįšherrar eiga ekki aš vera lagasemjendur eins og er viš lķši ķ dag meš rįšgjafa sķna ķ rįšuneytinu aš semja lög aš gešžótta rįšherrans, vitandi aš lögin fara ķ gegn um Alžingi sama hvaš hver segir, annars falli stjórnin. Rįšherrar verša aš fį starfsreglur sem ašskilur starfssviš žeirra frį löggjafanum.

 

11. Ég er hlynntur žvķ aš kjósa sérstaklega forsętisrįšherra sem er įbyrgur fyrir žvķ aš velja einstaka fagrįšherra utan hóps alžingismanna. Rįšherrarnir starfa ķ grunnin eins og framkvęmdastjórar og eru įbyrgir gagnvart forsętisrįšherra sem hefur hiš formlega umboš kjósenda. Allir rįšherrar eiga svo aš vera samįbyrgir fyrir hverri stjórnarathöfn.

 

12. Mķn hugmynd er aš setja reglur um starfssviš Alžingis og afmarka störf alžingismanna viš samningu almennra laga, afgreišslu fjįrlaga og störf ķ žingnefndum sem mega fį stęrra hlutverk og meira fjįrmagn.

 

13. Žingnefndir alžingis męttu žvķ vera valdameiri og sjį t.d. um stefnumótun og lagagerš į svišum menntamįla, samgöngumįla osfv. Meš žessu móti virkjast stjórnarandstašan sem samvinnuašili sem hefur skort mjög į og einręšistilburšir og rįšherraręši minnkar.

Rįšuneytin hafi hins vegar ekki žetta stefnumótunarhlutverk (eins og nś er) heldur séu rįšuneytin eingöngu stofnum sem sér um framkvęmd laga. Enda eru innan rįšuneytanna ekki žeir fulltrśar sem viš kjósum til aš skipuleggja framtķš okkar heldur eru žaš alžingismenn sem gera žaš meš lagasetningu.

 

14. Afnįm s.k. žingręšis kemur til greina eins og margir hafa bent į. Žaš felur ķ sér aš lķf hverrar rķkisstjórnar er ekki hįš Alžingi um stušning hverju sinni. Hinsvegar getur Alžingi į grundvelli mįlefna fellt rķkisstjórnina meš vantrauststillögu meš meir en helmingi atkvęša.

 

15. Hęgt vęri aš hafa almennar kosningar žannig aš žęr fęlu įvallt ķ sér kosningar į framkvęmdavaldi og löggjafarvaldi og eftir sérstökum reglum kosning į nżjum dómurum.

Algjörlega nżtt form kosninga

Žannig: Menn kjósa til alžingis bęši flokk og einstaklinga - og einstaklinga geta menn žį kosiš yfir flokkslķnurnar ef žér hugnast svo. Ég hafši žegar nefnt kosningu forsętisrįšherra.  Ķ žrišja lagi fari fram s.k. dómarakosning. Tökum dęmi:  Til aš fylla žann flokk dómara sem landiš žarfnast ķ hęstarétti žarf į einhverju tķmabili einn dómara. Žś kżst į milli žeirra dómara sem teljast faglega hęfir. Segjum aš žrķr séu hęfir. Žś kżst einn žeirra. Hann er ęvirįšinn og ekki hęgt aš reka hann. Žaš er įstęša til aš allir kosningabęrir menn komi aš žessu mikilvęga atriši. Žį er hęgt aš segja meš sanni aš fólk kjósi sér dómsvaldiš og enginn śr öšrum kimum valdsins kemur aš žvķ.  Žaš er margt hęgt ķ okkar fįmenna landi sem ógerningur er erlendis, og žvķ ekki aš nżta okkur žaš. 

 

 

16. Kjördęmaskipun žarf aš lķta į og jafna kosningarétt um allt land. Jafnt atkvęšavęgi óhįš bśsetu. Um fjölda kjördęma veit ég ekki.

17. Ég er ekki sérlega hlynntur einstaklingsframbošum. Hętt er viš aš peningar, ętterni og kunningsskapur rķki yfir slķku kerfi. Nei, betra er aš hafa įfram stjórnmįlaflokka ķ framboši, helst žó hvort tveggja flokka og einstaklinga, sem veita hvorir öšrum ašhald.

Ad menn geti kosiš flokka og/eša einstaklinga eftir žvķ sem žeim hentar. Sbr. kerfi ķ Įstralķu. Śtstrikanir fįi aukiš vęgi og e.t.v. aš žaš fari fram s.k. žreföld kosning. 

 

18. Ķsland er rķki sem byggir į kristnum hefšum en ég er hlynntur žvķ aš kirkjan sé sjįlfstęš gagnvart rķkinu. Stjórnarskrįin mį heldur ekki vinna gegn kristninni į neinn hįtt en hafa žarf įkvęši um trśfrelsi eins og er ķ öšrum stjórnarskrįm vestręnna lżšręšisžjóša og ķ Bandarķkjunum. Žaš kemur vel til greina aš kjósa sérstaklega um stöšu kirkjunnar, 62. greinina ķ žjóšaratkvęšagreišslu og lķklega mun žaš skapa mesta sįtt um žetta viškvęma mįl. Mķn skošun er sś aš kirkjan hafi ekkert aš óttast viš fullt sjįlfstęši. Sjį nįnar į www.kirkjan um stjórnlagathing og ašra pistla mķna hér aš nešan.

 

19. Žaš mį ekki halla į neinn hóp ķ stjórnarskrįnni: Ekki eldri borgara eša börn. Ekki konur, veikt fólk, fatlaš eša vanskapaš, trśaša eša trślausa. Enginn hópur mį heldur ętla sér sérstaka mešferš eša forréttindi. Allir skulu vera jafnir aš metum aš lögum eins og hefš okkar bżšur.

 

20. Eignarréttur aušlinda og nżting hans į aš tilheyra žjóšinni. Žó žarf aš gęta sķn og mį įkvęšiš ekki vera klaufalega oršaš og hindra skynsamlega nżtingu aušlynda.

 

21. Žaš mį ekki vera įkvęši um aš viš megum ekki verja okkur sem žjóš. Žvķ er marklaust og skašlegt aš segja aš viš megum ekki taka žįtt ķ aš verja landiš. Tķmarnir breytast og viš veršum eins og ašrar žjóšir aš gera okkur grein fyrir aš friš žarf aš tryggja.

 

22. Ekki er frįleitt aš segja aš Ķsland žurfi alltaf aš vera variš meš einum eša öšrum hętti annaš hvort af okkur sjįlfum eša meš hjįlp annarra rķkja eša rķkjabandalaga. Žetta vilja margir Ķslendingar ekki višurkenna en hér žarf virkilega aš hugsa mįliš og sjįst ekki yfir žetta mikilvęga atriši.

 

23. Fleiri įkvęši žarf um öryggi rķkisins, hryšjuverkaógn, jaršskjįlfta, eldgos, alvarlega mengunarslys ķ noršurhöfum og ašrar nįttśruhamfarir og er hęgt aš leita ķ smišju nįgrannalandanna varšandi žetta.

 

24. Įkvęši um aš grunnmenntun barna ķ landinu skuli gjaldfrjįls. Žetta er skynsamlegt og viš skulum hafa žetta inni, žaš gera Finnar.  Žetta er eina "gjaldfrelsisįkvęšiš" sem ég get stutt.

 

 25. Skrįin žarf aš innihalda įkvęši um žjóšaratkvęšagreišslu. Mér hugnast aš forseti, žing (2/3)og almenningur ( 30 žśs undirskriftir) geti eftir nįnari reglum kallaš til žjóšaratkvęšagreišslu um mikilvęg mįl. Mikilvęgt: Sérstakt kerfi žarf aš byggja upp ( almennar upplżsingaskrifstofur, jafnvel ķ tengslum viš bókasöfnin ķ landinu eins og ķ skandinavķu ) svo undirbśningur fyrir atkvęšagreišslur sé ešlilegur og allir geti tekiš žįtt og ekki minnst aš upplżsingaflęši fyrir slķkar kosningar sé hlutlaust, ódżrt og ašgengilegt öllum.

26. Ekki er heppilegt aš dómsmįlarįšherra landsins skipi dómara eins og nś er.  Ķ héraši er nś sami ašili sem rannsakar og dęmir mįl og hefur mannréttindarįš Evrópu gert athugasemd viš žetta. Setja mętti į stofn hérašsdómstóla į fjórum stöšum śti į landi til aš męta žessum kröfum.  

27. Setja žarf į laggirnar stjórnlagadómstól. Hlutverk hans er aš fara yfir žau lög sem alžingi samžykkir og śrskurša hvort nż lög brjóti ķ bįga viš stjórnarskrįna. Önnur įlitamįl sem varša grunnlög okkar fara fyrir žennan dóm.

28. Ég vil hafa ķ stjórnarskrį lög sem įkveša hįmarkssetu manna į alžingi. Alžingismenn geti ašeins starfaš ķ 10 įr. Hugmyndin er aš tryggja ešlilega endurnżjun  ķ valdastöšum. 

29. Forseti Ķslands: Kjörtķmabilin séu 6 įr ķ staš fjögurra og hann megi ašeins sitja tvö tķmabil hiš mesta. Ég vil aš forsetinn hafi įfram mįlskotsrétt og geti boriš einstök lög undir žjóšina sem fjalla um mikilvęg įlitamįl sem öll žjóšin žarf aš koma aš. 


 


Stjórnarskrįin: Algerlega nż tegund kosninga verši tekin upp į Ķslandi.

Hér eru hugmyndir mķnar ķ tuttugu og tvemur lišum um nżja stjórnarskrį fyrir lżšveldiš Ķsland.  Hugmyndir um nżja tegund kosninga eru undir lišum 9 og 10.

 

1. Góš stjórnarskrį žarf aš endurspegla žau grunngildi sem viš viljum lifa eftir hér į landi. Okkar stjórnarskrį žarf aš efla lżšręši og gefa okkur skķra stjórnskipan sem endurvekur trś Ķslendinga į žjóšskipaninni. Hśn žarf aš vera fyrir alla landsmenn.

 

2. Hśn žarf aš vera į ešlilegu og einföldu mįli sem allir skilja. 100-150 stuttar greinar sem rśmast į 10 til 20 blašsķšum.

 

3. Stjórnarskrįrvinnan į ekki aš vera įtakavöllur um žaš hvort Ķsland gangi ķ Evrópusambandiš eša ekki. Ég biš kjósendur aš snišganga žį sem vilja gera stjórnarskįr vinnuna aš slķku mįli. Žessi mįl verša tekin fyrir į öšrum vettvangi, meš žjóšaratkvęši og ašeins žannig nęst sįtt um mįliš.

 

4. Viš žurfum ramma sem stušlar aš sįtt milli manna svo žeir geti žroskast og lįtiš drauma sķna rętast: Menntaš sig, unniš og séš fyrir sér, fjölgaš sér og fundiš merkinu ķ lķfi sķnu.

Ręktaš sķna lķfsskošun eša trś og fundiš fyrir öryggi. Stjórnarskrįin leggur žennan grunn.

 

5. Rķkisvaldiš žarf ešlilegar skoršur og skipulag žess žarf aš vera skiljanlegt venjulegum borgara.

Ég kem meš hugmyndir og śtfęrslur hér aš nešan.  

 

6.  Nż stjórnarskrį žarf aš byggja į hefšinni. Žeirri stjórnmįlahefš sem viš žegar höfum en snķša žarf af vankanta og herša į vissum hlutum sem sįtt nęst um. Žaš er ekki skynsamlegt aš rķfa allt upp meš rótum śr žeirri stjórnarkrį sem fyrir er.

 

7. Hśn mį ekki vera śtópķsk eša tęknileg, ögrandi eša öfgafull jafnvel žó žaš kunni aš vera freistandi fyrir suma hópa aš vinna aš žvķ.

 

8. Stjórnarskrįin mį ekki festa einhvern hóp samfélagsins ķ skoršum sem annar hópur įkvešur.

 

9. Hafa ķ skrįnni įkvęši, sem treysta ašskilnaš löggjafarvalds, framkvęmdavalds og dómsvalds. 

 

 Rįšherrar eiga ekki aš vera lagasemjendur eins og er viš lķši ķ dag meš rįšgjafa sķna ķ rįšuneytinu aš semja lög aš gešžótta rįšherrans, vitandi aš lögin fara ķ gegn um Alžingi sama hvaš hver segir, annars falli stjórnin. Rįšherrar verša aš fį starfsreglur sem ašskilur starfssviš žeirra frį löggjafanum.

Ég er hlynntur žvķ aš kjósa sérstaklega forsętisrįšherra sem er įbyrgur fyrir žvķ aš velja einstaka fagrįšherra utan hóps alžingismanna. Rįšherrarnir starfa ķ grunnin eins og framkvęmdastjórar og eru įbyrgir gagnvart forsętisrįšherra sem hefur hiš formlega umboš kjósenda. Allir rįšherrar eiga svo aš vera samįbyrgir fyrir hverri stjórnarathöfn.

Mķn hugmynd er aš setja reglur um starfssviš Alžingis og afmarka störf alžingismanna viš samningu almennra laga, afgreišslu fjįrlaga og störf ķ žingnefndum sem mega fį stęrra hlutverk og meira fjįrmagn. Žingnefndir alžingis męttu žvķ vera valdameiri og sjį t.d. um stefnumótun og lagagerš į svišum menntamįla, samgöngumįla osfv. Meš žessu móti virkjast stjórnarandstašan sem samvinnuašili sem hefur skort mjög į og einręšistilburšir og rįšherraręši minnkar.

Rįšuneytin hafi hins vegar ekki žetta stefnumótunarhlutverk (eins og nś er) heldur séu rįšuneytin eingöngu stofnum sem sér um framkvęmd laga. Enda eru innan rįšuneytanna ekki žeir fulltrśar sem viš kjósum til aš skipuleggja framtķš okkar heldur eru žaš alžingismenn sem gera žaš meš lagasetningu.

 

Afnįm s.k. žingręšis kemur til greina eins og margir hafa bent į. Žaš felur ķ sér aš lķf hverrar rķkisstjórnar er ekki hįš Alžingi um stušning hverju sinni. Hinsvegar getur Alžingi į grundvelli mįlefna fellt rķkisstjórnina meš vantrauststillögu meš meir en helmingi atkvęša.

 

Hęgt vęri aš hafa almennar kosningar žannig aš žęr fęlu įvallt ķ sér kosningar į framkvęmdavaldi og löggjafarvaldi. Og eftir sérstökum reglum kosning į nżjum dómurum. Algjörlega nż tegund kosninga. Žaš į ég eftir aš śtfęra nįnar en set nišur nokkra punkta hér aš nešan. Žaš er margt hęgt ķ okkar fįmenna landi sem ógerningur er erlendis, og žvķ ekki aš nżta okkur žaš. 

 

10. Kjördęmaskipun žarf aš lķta į og jafna kosningarétt um allt land. Jafnt atkvęšavęgi óhįš bśsetu. Ég er ekki sérlega hlynntur einstaklingsframbošum. Hętt er viš aš peningar, ętterni og kunningsskapur rķki yfir slķku kerfi. Nei, betra er aš hafa įfram stjórnmįlaflokka ķ framboši, helst žó hvort tveggja sem veitir hvort öšru ašhald.

Og žaš sama gildi um kosningar aš menn geti kosiš flokka eša einstaklinga eftir žvķ sem žeim hentar. Śtstrikanir fįi aukiš vęgi og e.t.v. aš žaš fari fram s.k. žreföld kosning. Sérhver kjósi löggjafarvald, framkvęmdavald og dómsvald. 

Ķ fyrsta lagi löggjafarvald:  Menn kjósa bęši flokk og einstaklinga  - og einstaklinga geta menn žį kosiš yfir flokkslķnurnar ef žér hugnast svo. Ķ öšru lagi kosning forsętisrįšherra.  Ķ žrišja lagi fari fram s.k. dómarakosning. Tökum dęmi:  Til aš fylla žann flokk dómara sem landiš žarfnast ķ hęstarétti žarf į einhverju tķmabili einn dómara. Žś kżst į milli žeirra dómara sem teljast faglega hęfir. Segjum aš žrķr séu hęfir. Žś kżst einn žeirra. Hann er ęvirįšinn og ekki hęgt aš reka hann. Žaš er įstęša til aš  allir kosningabęrir menn komi aš žessu. Žį er hęgt aš segja meš sanni aš fólk kjósi sér dómsvaldiš og enginn śr öšrum kimum valdsins kemur aš žvķ.  Ég veit aš konur verša hrifnar af žessu.

 

11. Ķsland er rķki sem byggir į kristnum hefšum en ég er hlynntur žvķ aš kirkjan sé sjįlfstęš gagnvart rķkinu. Stjórnarskrįin mį heldur ekki vinna gegn kristninni į neinn hįtt en hafa žarf įkvęši um trśfrelsi eins og er ķ öšrum stjórnarskrįm vestręnna lżšręšisžjóša og ķ Bandarķkjunum. Žaš kemur vel til greina aš kjósa sérstaklega um stöšu kirkjunnar, 62. greinina ķ žjóšaratkvęšagreišslu og lķklega mun žaš skapa mesta sįtt um žetta viškvęma mįl. Mķn skošun er sś aš kirkjan hafi ekkert aš óttast viš fullt sjįlfstęši. 

 

12. Žaš mį ekki halla į neinn hóp ķ stjórnarskrįnni: Ekki eldri borgara eša börn. Ekki konur, veikt fólk, fatlaš eša vanskapaš, trśaša eša trślausa. Enginn hópur mį heldur ętla sér sérstaka mešferš eša forréttindi. Allir skulu vera jafnir aš metum aš lögum eins og hefš okkar bżšur.

 

13. Eignarréttur aušlinda og nżting hans į aš tilheyra žjóšinni. Žó žarf aš gęta sķn og mį įkvęšiš ekki vera klaufalega oršaš og hindra skynsamlega nżtingu aušlynda.

 

14. Žaš mį ekki vera įkvęši um aš viš megum ekki verja okkur sem žjóš. Žvķ er marklaust og skašlegt aš segja aš viš megum ekki taka žįtt ķ aš verja landiš. Tķmarnir breytast og viš veršum eins og ašrar žjóšir aš gera okkur grein fyrir aš friš žarf aš tryggja.

 

15. Ekki er frįleitt aš segja aš Ķsland žurfi alltaf aš vera variš meš einum eša öšrum hętti annaš hvort af okkur sjįlfum eša meš hjįlp annarra rķkja eša rķkjabandalaga. Žetta vilja margir Ķslendingar ekki višurkenna en hér žarf virkilega aš hugsa mįliš og sjįst ekki yfir žetta mikilvęga atriši.

 

16. Fleiri įkvęši žarf um öryggi rķkisins, hryšjuverkaógn, jaršskjįlfta, eldgos, alvarlega mengunarslys ķ noršurhöfum og ašrar nįttśruhamfarir og er hęgt aš leita ķ smišju nįgrannalandanna varšandi žetta.

 

17. Įkvęši um aš grunnmenntun barna ķ landinu skuli gjaldfrjįls. Žetta er skynsamlegt og viš skulum hafa žetta inni, žaš gera Finnar.  Žetta er eina "gjaldfrelsisįkvęšiš" sem ég get stutt.

 

 18. Skrįin žarf aš innihalda įkvęši um žjóšaratkvęšagreišslu. Mér hugnast aš forseti, žing (2/3)og almenningur ( 30 žśs undirskriftir) geti eftir nįnari reglum kallaš til žjóšaratkvęšagreišslu um mikilvęg mįl. Mikilvęgt: Sérstakt kerfi žarf aš byggja upp ( almennar upplżsingaskrifstofur, jafnvel ķ tengslum viš bókasöfnin ķ landinu eins og ķ skandinavķu ) svo undirbśningur fyrir atkvęšagreišslur sé ešlilegur og allir geti tekiš žįtt og ekki minnst aš upplżsingaflęši fyrir slķkar kosningar sé hlutlaust, ódżrt og ašgengilegt öllum.

19. Ekki er heppilegt aš dómsmįlarįšherra landsins skipi dómara eins og nś er.  Ķ héraši er nś sami ašili sem rannsakar og dęmir mįl og hefur mannréttindarįš Evrópu gert athugasemd viš žetta. Setja mętti į stofn hérašsdómstóla į fjórum stöšum śti į landi til aš męta žessum kröfum.  

20. Setja žarf į laggirnar stjórnlagadómstól. Hlutverk hans er aš fara yfir žau lög sem alžingi samžykkir og śrskurša hvort nż lög brjóti ķ bįga viš stjórnarskrįna. Önnur įlitamįl sem varša grunnlög okkar fara fyrir žennan dóm.

 21. Ég vil hafa ķ stjórnarskrį lög sem įkveša hįmarkssetu manna į alžingi. Alžingismenn geti ašeins starfaš ķ 10 įr. Hugmyndin er aš tryggja ešlilega endurnżjun  ķ valdastöšum.  

22. Forseti Ķslands: Kjörtķmabilin séu 6 įr ķ staš fjögurra og hann megi ašeins sitja tvö tķmabil hiš mesta. Ég vil aš forsetinn hafi įfram mįlskotsrétt og geti boriš einstök lög undir žjóšina sem fjalla um mikilvęg įlitamįl sem öll žjóšin žarf aš koma aš. 


Aš velja į stjórnlagažing žį sem hefja sig yfir dęguržrasiš.

Mikilvęgasta višfangsefniš į stjórnlagažingi er aš fį skikkanlega stjórnskipan į Ķslandi.

Viš žurfum skipan sem landsmönnum finnst vera réttlįt og skilvirk. Svo menn segi allir sem einn: "Viš žetta vil ég una. Žessu treysti ég. Ég get sjįlfur haft įhrif og įrif annarra skipta mįli einnig. Og ég uni nišurstöšunni."

Af hverju segi ég žetta? Žaš er vegna žess aš takist žetta fįum viš endurnżjaša trś į ęšstu embęttismönnum žjóšarinnar, forseta, alžingismönnum og dómurum.

Viš erum aš kafna śr vantrś į kerfiš, sjįlfa stofna samfélagsins og segja mį meš réttu aš žaš hóti tilveru okkar sem žjóšar į ķsmeygilegan hįtt, ekki meš neinum ofsa eins og strķš gerir heldur hęgt og rólega dregur žaš śr okkur vonina og kraftinn. 

Viš hreinlega veršum aš gera žetta vel og meš glęsibrag.

En til žess aš žaš takist žurfa kosnir fulltrśar aš hefja sig yfir dęguržras og flokkadrętti. Nęst žessu mikilvęga atriši er aš jafna atkvęšisrétt.

Viš getum ekki lįtiš kirkjupólitķk, trśmįl eša ESB žrętur kęfa žingiš. Heldur ekki hagsmunamįl sérstakra hópa sem vilja žrengja sér inn ķ skrįna, hagsmunasamtaka, félaga eša stétta.

Stjórnarskrįin veršur aš vera framsżn lżšręšisleg sįttarskrį sem sameinar Ķslendinga.

 


Er žjóšaratkvęši naušsynlegt um 62. grein stjórnarskrįrinnar og stöšu žjóškirkjunnar?

Biskupsstofa fór žess į leit viš mig aš ég gerši grein fyrir afstöšu minni til 62. gr. stjórnarskrįrinnar sem hljóšar svo:

„Hin evangeliska lśterska kirkja skal vera žjóškirkja į Ķslandi, og skal rķkisvaldiš aš žvķ leyti styšja hana og vernda. Breyta mį žessu meš lögum.”

Lagšar voru fyrir eftirfarandi spurningar og hér eru svörin:

Telur žś žörf į aš breyta žessari grein?
 
Jį, lķklega er žörf į aš breyta žessu įkvęši. En ašeins meš žjóšaratkvęšagreišslu svo aš sem flestir komi aš žessari įkvöršun.
 
 
Ef svo er žį hvernig?
 
Um breytingar į greininni žarf vķštękt samrįš og žaš er ekki heppilegt aš kosnir stjórnlagažingsmešlimir fari aš žrįtta um trśmįl og stöšu kirkjunnar af žeirri įstęšu aš ef žaš gerist skapast óeining um mjög viškvęmt mįl og jafnvel er hętta į aš öll stjórnarskrįrvinnan fari ķ uppnįm.  Örfįir einstaklingar eiga ekki aš skera śr um žetta mįl og er beinlķnis rangt aš gera žaš.
 
 
Hvernig er afstaša žķn til nśverandi sambands rķkis og žjóškirkju?
 
Žjóškirkjan er sterkt akkeri ķ ķslenskri sögu og žjóšlķfi og Ķsland er rķki sem byggir į kristnum gildum sem naušsynlegt er aš varšveita.
 
En fólkiš į sjįlft aš varšveita žessi gildi en ekki rķkisvaldiš, hvorki er žaš rétti ašilinn til žess né heldur žess megnugt. Ekkert rķki getur haldiš lifandi trś aš fólki svo vel sé. Ef žaš gerist mun sś sama trś afbakast og spillast.
 
Mķn persónulega skošun er žvķ sś aš kirkjan ętti aš vera sjįlfstęš gagnvart rķkisvaldinu. En vera sterk - jafnsterk og fólkiš sjįlft ķ landinu, hinir trśušu leyfa henni aš vera.
 
Ég held žvķ aš žaš sé gott fyrir hina kristnu kirkju og žjóšina aš sjįlfstęši žessarra tveggja ašila sé tryggt og ég tel raunar aš žaš geti eflt trśarlķf žegar til lengdar lętur, gert žaš sannara og betra.
 
Stjórnarskrįin mį vitaskuld ekki vinna gegn kristni į neinn hįtt en hafa mętti įkvęši um trśfrelsi svipaš og greinir ķ öšrum stjórnarskrįm vestręnna lżšręšisžjóša og ķ Bandarķkjunum Žaš er nśtķmalegt og ekki andstętt kristinni bošun.
 
Tökum dęmi um finnsku stjórnarskrįna žar sem fjallaš  er um trśfrelsi ķ 11. grein, en žar stendur:
 
Um trśfrelsi og rétt til sannfęringar.

1. Sérhver mašur hefur frelsi til trśar og sannfęringar.
2. Meš trśfrelsi er įtt viš réttinn til aš jįta trś, taka žįtt ķ trśariškun, tjį sig um trśarsannfęringu sķna og tilheyra trśfélagi eša söfnuši.
     Engan mį skilda gegn sannfęringu sinni til aš aš taka žįtt ķ trśarathöfn.
 
Žetta virkar hófsamt og spillir ekki fyrir neinum hvorki žeim sem trśa eša žeim trślausu.
 
Ég legg įherslu į aš viš žurfum aš halda okkur višgrundvallaratrišin og ekki fara aš róta of mikiš ķ kirkjupólitķk.
 
Mķn skošun er sś aš žaš eigi aš kjósa sérstaklega um stöšu kirkjunnar ķ stjórnarskrįnni, 62. greinina ķ žjóšaratkvęšagreišslu og lķklega mun žaš skapa mesta sįtt um mįliš. Sama gildir raunar um ESB, en žaš mįl hefur sama klofningskarakter og ašeins žjóšin sjįlf getur greitt śr vanda af žeim toga.
 


Stjórnarskrįrvinnan: Mį ekki verša įtakavöllur um žaš hvort Ķsland gangi ķ ESB eša ekki.

Hér eru hugmyndir mķnar ķ nķtjįn lišum um nżja stjórnarskrį fyrir lżšveldiš Ķsland. 

 

1. Góš stjórnarskrį žarf aš endurspegla žau grunngildi sem viš viljum lifa eftir hér į landi. Okkar stjórnarskrį žarf aš efla lżšręši og gefa okkur skķra stjórnskipan. Hśn žarf aš vera fyrir alla landsmenn.

 

2. Hśn žarf aš vera į ešlilegu og einföldu mįli sem allir skilja. 100-150 stuttar greinar sem rśmast į 10 til 20 blašsķšum.

 

3. Stjórnarskrįrvinnan į ekki aš vera įtakavöllur um žaš hvort Ķsland gangi ķ Evrópusambandiš eša ekki. Ég biš kjósendur aš snišganga žį sem vilja gera stjórnarskįrvinnuna aš slķku mįli. Žessi mįl verša tekin fyrir į öšrum vettvangi.

 

4. Viš žurfum ramma sem stušlar aš sįtt milli manna svo žeir geti žroskast og lįtiš drauma sķna rętast: Menntaš sig, unniš og séš fyrir sér, fjölgaš sér og fundiš merkinu ķ lķfi sķnu.

Ręktaš sķna lķfsskošun eša trś og fundiš fyrir öryggi. Stjórnarskrįin leggur žennan grunn.

 

5. Rķkisvaldiš žarf ešlilegar skoršur og skipulag žess žarf aš vera skiljanlegt venjulegum borgara.

 

6.  Nż stjórnarskrį žarf aš byggja į hefšinni. Žeirri stjórnmįlahefš sem viš žegar höfum en snķša žarf af vankanta og herša į vissum hlutum sem sįtt nęst um.

 

7. Hśn mį ekki vera śtópķsk eša tęknileg, ögrandi eša öfgafull jafnvel žó žaš kunni aš vera freistandi fyrir suma hópa aš vinna aš žvķ.

 

8. Stjórnarskrįin mį ekki festa einhvern hóp samfélagsins  ķ skoršum sem annar hópur įkvešur.

 

9. Hafa ķ skrįnni įkvęši, sem treysta ašskilnaš löggjafarvalds, framkvęmdavalds og dómsvalds. Huga žarf aš žessu sambandi: Rįšherrar eiga ekki aš vera lagasemjendur eins og er ķ dag. Mķn hugmynd er aš setja reglur um starfssviš rįšherra og afmarka störf alžingismanna viš aš setja almenn lög og afgreiša fjįrlög. Afnįm s.k. žingręšis kemur til greina eins og margir hafa bent į.

 

Hęgt vęri aš hafa almennar kosningar žannig aš žęr fęlu įvallt ķ sér kosningar į framkvęmdavaldi og löggjafarvaldi. Og eftir sérstökum reglum kosning į nżjum dómurum. Algjörlega nż tegund kosninga.

 

 

10. Kjördęmaskipun žarf aš lķta į og jafna kosningarétt um allt land. Jafnt atkvęšavęgi óhįš bśsetu. 

 

11. Ķsland er rķki sem byggir į kristnum hefšum en kirkjan er sjįlfstęš gagnvart rķkinu. Best er aš hafa ekkert nįnar skrifaš um hvernig žvķ skuli hįttaš. Stjórnarskrįin mį heldur ekki vinna gegn kristninni į neinn hįtt en hafa žarf įkvęši um trśfrelsi eins og er ķ öšrum stjórnarskrįm vestręnna lżšręšisžjóša og ķ Bandarķkjunum. Žaš kemur vel til greina aš kjósa sérstaklega um stöšu kirkjunnar, 62. greinina ķ žjóšaratkvęšagreišslu og lķklega mun žaš skapa mesta sįtt.

 

12. Žaš mį ekki halla į neinn hóp ķ stjórnarskrįnni: Ekki eldri borgara eša börn. Ekki konur, veikt fólk, fatlaš eša vanskapaš, trśaša eša trślausa. Enginn hópur mį heldur ętla sér sérstaka mešferš eša forréttindi. Allir skulu vera jafnir aš metum aš lögum eins og hefš okkar bżšur.

 

13. Eignarréttur  aušlinda og nżting hans į aš tilheyra žjóšinni. Žó žarf aš gęta sķn og mį įkvęšiš ekki vera klaufalega oršaš og hindra skynsamlega nżtingu aušlynda.

 

14. Žaš mį ekki vera įkvęši um aš viš megum ekki verja okkur sem žjóš. Žvķ er marklaust og skašlegt aš segja aš viš megum ekki taka žįtt ķ aš verja landiš. Tķmarnir breytast og viš veršum eins og ašrar žjóšir aš gera okkur grein fyrir aš friš žarf aš tryggja.

 

15. Ekki er frįleitt aš segja aš Ķsland žurfi alltaf aš vera variš meš einum eša öšrum hętti annaš hvort af okkur sjįlfum eša meš hjįlp annarra rķkja eša rķkjabandalaga. Žetta vilja margir Ķslendingar ekki višurkenna en hér žarf virkilega aš hugsa mįliš og sjįst ekki yfir žetta mikilvęga atriši.

 

16. Fleiri įkvęši žarf um öryggi rķkisins, hryšjuverkaógn, jaršskjįlfta, eldgos, alvarlega mengunarslys ķ noršurhöfum og ašrar nįttśruhamfarir og er hęgt aš leita ķ smišju nįgrannalandanna varšandi žetta.

 

17. Įkvęši um aš grunnmenntun barna ķ landinu skuli gjaldfrjįls. Žetta er skynsamlegt og viš skulum hafa žetta inni. Žetta er eina "gjaldfrelsisįkvęšiš" sem ég get stutt.

 

 18. Skrįin žarf aš innihalda įkvęši um žjóšaratkvęšagreišslu. Mér hugnast aš forseti, žing og almenningur geti eftir nįnari reglum kallaš til žjóšaratkvęšagreišslu um mikilvęg mįl. Sérstakt kerfi žarf aš byggja upp ( almennar upplżsingaskrifstofur ) svo undirbśningur fyrir atkvęšagreišslur sé ešlilegur og allir geti tekiš žįtt.  

19. Ekki er heppilegt aš dómsmįlarįšherra landsins skipi dómara eins og nś er.        


Forsętisrįšherra velji frjįlst hęfustu menn sem rįšherra. Rh. sé ekki žingmašur į sama tķma.

Helsti hugmyndafręšingur svo kallašrar ašgreiningarhyggju um endurskošun stjórnarskrįrinnar į įrunum eftir strķš var Gylfi Ž Gķslason. Hann taldi aš framkvęmdavaldiš vęri um of undirgefi žinginu og stjórnmįlaflokkunum og ein helsta umbótatillaga Gylfa var sś aš afnema žingręšiš en innleiša žess ķ staš fyrirkomulag žar sem žjóškjörinn forseti eša forsętisrįšherra veldi rķkisstjórn.

Žetta gęti veriš happadrjśgt ķ dag tel ég vera žvķ aš eigi aš verša raunveruleg ašgreining löggjafarvalds og framkvęmdavalds veršur aš breyta sambandi žessara žįtta.

Rķkisstjórn hvers tķma eru einungis framkvęmdastjórar rįšuneyta til 4ra įra. Ķ Noregi fęr formašur žess flokks sem sigrar kosningar umboš til aš mynda rķkisstjórn. Hann veršur forsętisrįšherra og velur žvķ sitt rįšherrališ frjįlst og getur vališ hvaša menn sem hann vil utan žings eša innan, til žess aš gegna embętti rįšherra. Hann velur žį sem hann treystir best. Velji hann žingmann segir hann af sér žingmennsku um stund til aš tryggja ašskilnaš tveggja valdsviša.

Žetta tryggir aš löggjafarvaldiš og framkvęmdavaldiš starfi ašskiliš žvķ rįšherra er ekki heimilt ķ sķnu rįšuneyti aš semja lög og leggja fyrir Alžingi.

Forsętisrįšherra sem hefur umboš frį kjósendum velur semsagt rķkisstjórn og rįšherrar eru įbyrgir gagnvart honum. Allir rįšherrar ęttu aš vera samįbyrgir fyrir sérhverri stjórnarathöfn en ekki hver fyrir sig eins og nś er.


Til aš tempra valdiš ber aš afnema žingręšiš. Hvaš žżšir žetta?

Margir hafa bent į aš til aš auka viršingu Alžingis beri aš afmarka starfssviš žess viš löggjafarstörf og samningu fjįrlaga. Aš afskipti löggjafarvaldsins af framkvęmdavaldinu séu óešlileg viš nśverandi kerfi.

Menn eins og Magnśs Thoroddsen hęstaréttarlögmašur (sem er einn af okkar albestu frambjóšendum) hefur lagt til aš leggja eigi nišur hiš svonefnda žingręši. En žingręši felur ķ sér aš engin rķkisstjórn megi sitja ķ landinu nema meirihluti alžingismanna styšji hana.

Mér hefur sżnst žetta vera skynsamlegt til aš tempra valdiš - og hafa ekki of mikiš į einni hendi.

Hann bendir į aš žess ķ staš ętti viš alžingiskosningar aš kjósa forsętisrįšherra beinni kosningu ( auk alžingismanna) og hann velji sķšan samrįšherra sķna įn afskipta Alžingis.

Žetta styš ég. Žetta er aš mķnu įliti gott fyrirkomulag til aš styrkja stjórnskipunina.


Jafnrétti óhįš bśsetu: Jöfnun atkvęšisréttar er mikiš stęrra mįl en kynjamisrétti.

Sķfellt tjį menn óskir um jafnrétti į öllum svišum. Žaš er ešlilegt.

Hinsvegar hafa žęr röksemdir sem menn hafa notaš til aš réttlęta misvęgi atkvęša į Ķslandi ekki grundvallast į neinum almennum hugmyndum um lżšręši, heldur žvert į móti ķ veriš hrópandi ķ hrópandi mótsögn viš žį hugsjón.

Žetta misrétti hefur rįšiš lögum og lofum ķ samfélaginu og engin leiš veriš aš breyta neinu vegna sķfelldra flokkadrįtta og śtreikninga stjórnmįlaflokkana sem samstundis hafa sett sig į móti breytingum ef žeir missa spón śr aski sķnum. Aš sumu leiti er misrétti milli kynjanna bara barnaleikur į viš žaš misrétti sem žarna hefur veriš įstundaš ķ įratugi og į aušvitaš ekki aš lķšast.

Jafnrétti meš stórum staf hlżtur aš felast ķ jöfnun atkvęšisréttar allra kosningabęrra manna óhįš tekjum, žjóšfélagsstöšu, kynferši, trśarbrögšum og bśsetu.

Ķslendingar vilja aš réttlętinu sé framfylgt ķ žessu efni, žjóšfundurinn stašfesti žaš. Stjórnmįlaflokkarnir geta ekki lengur hundsaš žessa ósk.


Hvers vegna er mikilvęgt aš valdir rįšherrar sitji ekki į Alžingi?

Viš segjum aš alžingi hafi löggjafarvaldiš. Gott og vel. Og viš viljum aš löggjafarvald og framkvęmdavald séu ašskilin.  

Samt er žaš žannig ķ dag aš stór hluti lagafrumvarpa eru beinlķnis framleidd af rįšherrum sitjandi rķkisstjórnar, handhafa framkvęmdavaldsins.  Lögin eru hreinlega skrifuš ķ rįšuneyti viškomandi rįšherra!

Undir flokksaga er svo frumvarpiš samžykkt į Alžingi og žegar hitamįl eru ķ gangi jafnvel undir hótun um aš sitjandi stjórn falli ef menn fylgja ekki flokkslķnunni.

Meš mķnum leikmannsaugum er žetta afbrigšilegt og setur rįšherra ķ einvaldshlutverk į mešan hann situr. Rįšherraręši hafa menn nefnt žetta og žaš er réttnefni žvķ aš žetta er litiš annaš en einręši rįšherra. 

Žetta er svona ķ dag og žaš veršur svona į mešan rįšherrar sitja į Alžingi.

Žetta hefur einnig ķ för meš sér aš stjórnarandstašan veršur fullkomlega óvirk žaš er ekki hlustaš į hana fremur en hśn sé ekki til og Alžingi fęr sżndarhlutverk og veršur ekki lengur lżšręšisstofnun heldur andlaus afgreišslustofnun.

Af žessum sökum tel ég vera ęskilegt aš rįšherrar séu utan žings eša segi af sér žingmennsku į mešan žeir eru rįšherrar. Vķša erlendis er žetta vandamįl leyst svona og ég vil reyna aš vinna žessu fylgi og setja ķ stjórnarskrį.  


Til aš maula į meš morgunkaffinu: Um vernd einkalķfs ķ finnsku stjórnarskrįnni.

10 . grein

1. Einkalķf manna, mannorš og frišhelgi heimilis skulu tryggš. Um vernd persónuupplżsinga gilda sérstök lög. 

2. Innihald persónulegra bréfa og sķmtala eru leynileg, sem og ašrar trśnašarupplżsingar sem ganga į milli manna.

3. Meš lögum mį įkveša meš hvaša ašgeršum er heimilt aš rjśfa heimilisfriš og eru naušsynlegar til žess aš vernda grundvallarréttindi og frelsi manna og rannsókn į glępum. Meš lögum mį einnig įkveša aš skerša leynd trśnašarupplżsinga sé žaš naušsynlegt viš rannsókn į brotum sem ógna öryggi einstaklingsins eša samfélagsins eša frišhelgi heimilisins, vegna réttarhalda og öryggiseftirlits eša viš frelsissviptingu. 

 

Var žetta snśiš? Jį, žaš var žaš įreišanlega. Enda hafa Finnar sterka nįgranna og žurfa aš verja sig t.d. gegn njósnum. Fįiš ykkur aftur ķ bollann!  


Nęsta sķša »

Höfundur

Guðmundur Pálsson
Guðmundur Pálsson

Heimilislæknir. Málefni og sanngjörn umræða. Á engann skal hallað. gudmundur.palsson@gmail.com

Nóv. 2019
S M Ž M F F L
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband